Ifoga a Saleapaga agai i le Palemia ma le Malo

Ifoga a Saleapaga agai i le Palemia ma le Malo
August 21, 2026

LATEST NEWS

Ifoga a Saleapaga agai i le Palemia ma le Malo

𝐒𝐨’𝐨’𝐮𝐩𝐮 𝐚 𝐥𝐞 𝐌ā𝐥ō  O le taeao o le Aso Faraile, 21 Aokuso 2026, na fa’atino ai le ifoga aloā’ia a le afio’aga o Sale’apaga i lumā maota o le Maota o le Mālō, FMFMII i Matagialalua, aga’i i le afioga i le Ta’ita’i o le Mālō, Susuga i le La’aulialemalietoa Leuatea Polāta’ivao Fosi Schmidt fa’apea le Mālō Tuto’atasi o Samoa.

O le ‘auga o lenei ifoga, ua momoli aloā’ia mai ai le fa’ato’esega a’o se fa’amauālaloga mai Tupu ma E’e, o Tamāli’i ma Failauga, aeā le lavaloa o le afio’aga, e tusa o ‘upu masoā ma lafoga lē mafaufau [tulou], na gagana ai se tasi o ali’i o le afio’aga.

O lenei alii ua molia i luma o le Faamasinoga, e igoa iā Aumaga Aloali’i, 49 tausaga le matua, ma ia fa’amata’u ai i le Ta’ita’i o le Atunu’u.

O ni lafoga e matuitui, o ni lafoga e ogaoga, o ni ‘upu ua fa’aālia ai le leai o se vā tapu’ia, e tosi ai le tausia o le mamalu, ma le fa’aaloalogia o tamāli’iaga, a’o le fa’asinomaga o le Ta’ita’i o le Atunu’u.

O le loi fofoga maligi, na molimauina i le taeao o le asō, o saunoaga ua o’oo’o, ma ua tau i le tumutumuga fetalaiga, ona o lagona o’otia i le matuitui ma le ‘o’ona o ‘upu sa lalafo.

O le afioga i le La’aulialemalietoa, o se tamafanau a le afio’aga, ma ua moni ai ‘upu a le atunu’u, afai o le ā lē malu i fale, o le ā lē malu fo’i i fafo. Peita’i, o tu ma agaifanua fa’asamoa moni, ua fa’atino i le taeao nei, o lagona molipō ia, o le apepele i loto ma fatu o so’o se Sale’apaga moni, o le latou tama na tausi, ua ia ta’ita’ia le sā folau o Samoa.

O le ifoga, o se tu a’o se aga e pine fa’amau ai, le loloto ma le mauālalo o le matagā, o se agasala ua faia e se tasi, ua ta’uleagaina ai se afio’aga.

Ta’utino le afio’aga o Sale’apaga, e tumau pea le lagolago, a’o le opogi a le afio’aga ma le Itumālō Palota o Lepā, i le ta’ita’iga a le afioga i le La’aulialemalietoa ma le Vaega Fa’a’upufai a le Fa’atuatua i le Atua Samoa ua Tasi [F.A.S.T.].

“E ma’eu le fa’amauāluga, ma le matagā o le mea ua tula’i mai. O se tasi o Tapa’au fa’atoā se’ei i se tasi o suafa, e le’i atoa se tausaga, ma o ia lea, ua na ‘ave valeina le tōfā ma le fa’autaga i le pa’ia o le afio’aga nei. E! Mata e, o maasiasi e,” fetalaiga pa’ū mai le fofoga o se tasi o Tapa’au o Sale’apaga.

Na talia ma le loto mauālalo e le afioga i le Palemia ma lona Faletua le afioga iā Tauānu’ufaigā lenei ifoga, e pei ona la fa’aui’eseina ai le ie o le mālō, na pulolou ai le pa’ia o le afio’aga e tusa o le latou fa’ato’esega.

Peita’i, e le’i ‘alo saunoaga a le afioga i le Minisitā o le Matāgaluega o le Soifua Mālōlōina iā Va’aaoao Salumālō Alofipō sa fai ma Sui o le Mālō e pale feagai ma le pa’ia o le afio’aga.

Saunoa Va’aaoao, o se lagona fa’anoanoa, a’o se loto ua nutimomoia, ona ua lē manatu ane i lana tama na tausi, o le tama o le ‘ele’ele, ae se’i seu silasila ane fo’i, i le fa’aeaea a Samoa aoao, ua filifilia ai e le Atua, le Susuga i le La’aulialemalietoa e avea ma Palemia o Samoa.

The best ICT Solutions firm in Samoa and the Pacific.

E ofo le loto, e sola manatu, ua naumati ai fa’alogona, afua i se a?
Auā ua fasi pupula lava, a’o tilotilo atu.

O le fa’amanatu a Va’aaoao i le afio’aga, ia fua se tapu, ia fai ni ai o le feiloā’iga aloā’ia lenei, ma ia manatua, o le Ta’ita’i o le Mālō, e tausi va’a tele e Samoa aoao. Auā a lavea lou ‘ā’ao, e logo i lou faiai [tulou].

Ina ua tu’u le avanoa i le Ta’ita’i o le Mālō, na ia fa’aālia ai lona lagona fa’anoanoa tele, ona o le tulaga ua tupu mai, ma ia ta’utino ai, o le ifoga i le asō, o se pine fa’amau, o lo’o ia malu lava i fale, ma ua ia mautinoa fo’i, e malu i fafo.

Afua i se a? Auā o lo’o amanaia lana ta’ita’iga e Sale’apaga. E ui lava i le matuitui ma o’ona o fa’alavalava i le sasa i le ao ma le po, e ala i lafoga masoā ma le lē mafaufau ua lalafo atu iā te ia, ma ua olopalaina ai lona fa’asinomaga. Peita’i o lo’o inu pea le ‘o’ona, ma tatalo i le Atua e fesoasoani mai.

Ma e le’o ‘auāoa le lagi, i le silafaga a le Atua i mafatiaga o feagai pea ma ia ma lona ‘āiga i le ao atoa ma le po.

O le tatalo a le Palemia i le afio’aga o Sale’apaga ma le Itumālō o Lepā, ia talo se fa’atasiga atoa a le Itumālō, se’i laolao i fale lo la va fa’afeagai ai ma le Faipule o le Itumālō, o le Ta’ita’i fo’i o le Itu Agai, Susuga iā Tuila’epa.

Saunoa le Palemia, e lē mafai, lē mafai, lē mafai lava ona fīlēmū ma fealofani Samoa, pe afai e tumau pea le fa’a’oloātaua o lo’o taulāmua ai Tuila’epa ma le H.R.P.P. O le talosaga a La’aulialemalietoa, ua mana’omia ona tula’i le Itumālō e taulāmua e fofō alamea le va fa’afeagai ai o ia o le Palemia, ma lo latou Faipule.

O popolega o le Ta’ita’i o le Mālō, ina ne’i alualu lenei fefulituaā’iga ma le fa’afelotoleagaa’i, tua i ni maseiga tatou te le’o mana’omia.

Ta’utino le pa’ia o le afio’aga i tamāli’i, ua tatau iā Tuila’epa, ona lagolago ma opogi le ta’ita’iga a si ona uso, e tino, toto, ivi ma ‘ā’ano i le Itumālō e tasi o Lepā.

Na tauāluga lenei fa’atasiga, i le fa’afetai i le Atua, ua i’u manū le feiloā’iga sa amata i le loifofoga ma le maligi o loimata, ona o se sala e mafua mai i le ola lē tapasāina.

Na feiloa’i fiafia le Ta’ita’i o le Mālō, o le pa’ia i le Kapeneta fa’apea le pa’ia o le afio’aga o Sale’apaga, ina ua mae’a lenei fa’amoemoe tāua.

O le ali’i sa ia faia nei lafoga lē mafaufau, ua i lima nei o le Tulafono, e tālia ai ona moliaga, e pei ona molia ai e le Matāgaluega o Leoleo, Falepuipui ma le Ola Toe Fuatā’ina.

Ata Pu’eina: Mālō o Samoa [Pesetā Tusiga Taofiga | Leota Marc Membrere].

Latest posts by Govt Secretariat Press Release (see all)


Post Views: 553

Share this post:

POLL

Who Will Vote For?

Other

Republican

Democrat

RECENT NEWS

Fiji’s HIV Emergency a Wake-Up Call for Samoa and the Pacific

Fiji’s HIV Emergency a Wake-Up Call for Samoa and the Pacific

Groundbreaking Ceremony for the Project on Improvement of Facilities for the National University of Samoa (NUS) Faculty of Health Science

Groundbreaking Ceremony for the Project on Improvement of Facilities for the National University of Samoa (NUS) Faculty of Health Science

DPS holiday enforcement is from Dec 15-Jan 3

Governor-ordered promotion upsets senior police officers

Dynamic Country URL Go to Country Info Page