Eenhana- Ngoloneya woshitukulwa shaHangwena Kadiva Hamutumwa okwa holola kutya eeproyeka dexumokomesho odo fimba ina ongodi moshitukulwa.
Edi Ngoloneya okwe di holola efimbo ta pemo oshitukulwa shaye mombao yaashi a ninga po oule wodula oyo a kala koshipundi osho yo omashongo a taalela oshitukulwa Etitano mEenhana. Hamutumwa okwa kuma koinima ngaashi ehongo, omaudano, ounamiti, omatungo eendjila, ounamapya nai kwao ya wedwapo.
Ounamapya
Hamutumwa okwa holola kutya oshitukulwa osha yandja eehector dedu 3 635 odo da yandjwa kovanafaalama 1 817 omanga ovanafaaalma 6 941 va pewa eembuto da yooloka opo va dule okukuna oihape noingumutulu.
“Ovanafaalama 83 ova pewa natango oikunino opo va dule okukuna oihape yavo noingumutulu vo ovanafaalama ve li 152 ava tava muna eexuxwa ova pewa omakwafo osho yo omadeulo a wedwa po okuyambula po eefalama davo,” ta ti. Epangelo natango ola eta po oshikunino osho tashi kunwa omapungu, oilyavala, oikulya yeengobe naikwao ya wedwa po i dule oku kwafa oshiwana.
Oimuna
Ngoloneya okwa yelifa kutya ova kala noku didilika ovanafaalama tava kanifa oimuna yavo molwa oifitukuti.
“Epangelo ola yandja eemiliona N$5.7 di fute ovanafaalama ovo va kanifa oimuna, oyo kumwe aishe eshi ya valulwa yafika po 632 osho yo oikombo ya fika po 24,” ta ti.
Eembola nhatu oda fuwa yo oku kwafa ovafita ava tava pewa oimuna ei osho yo ovakwashiwana vopopepi.
Omeva
Hamutumwa okwa ti oshitukulwa osha pewa eembola dili 19 da kosha ongushu yeemiliona N$4,6.
“Natango eemiliona N$132 2 oda yandjwa kepangelo diye moshiwana opo dika kwafe eeproyeka dikwao da pamba omeva,” ta holola.
Omikunda ngaashi Epembe, Omulonga nOshikunde naadi dopopepi oda tungilwa eesola doku pomba omeva omanga dimwe da pewa eetenga da kula dokupungula omeva okukwafa ovakwashiwana osho yo okudida omeva oshimongwa.
Omaumbo noilonga
Elelo laHangwena ola kendabala okutula moilonga oshikumungu shovanhu ovo va kufa omadu shihe li paveta noku a tula momakove.
“Elelo olo hali ungaunga noshikumungu eshi, ola dula oku kufa eedalate dovakwashiwana va fika po 196 omakove molwaashi ta li kondjifa elandulafano nokukaleka po oveta,” ta ti. Koshikumungu shoku unguanga nomaumbo osho tu eshi natango ngoloneya okwa yelifa kutya ehangano lo National Housing Enterprise NHE ola yandja omukuli weemiliona N$42 doku tunga omaumbo.
“Ovakalimo o 113, mEenhana ova tungilwa omaumbo oo a kosha ongushu yeemiliona N$ 63,” ta yelifa. Okwa wedapo yoo kutya ondumba yavanhu natango meedolopa ngaashi Okongo, Helao Nafidi oshoyo Eenhana natango ova pewa yoo eenhele opo tava dulu oku kala vatunga omaumbo avo.
Ounamiti
Hamutumwa okwa ti ouministeli wouhaku fiyo opapa moshitukulwa shaye owa yandja eemhito doilonga kovanhu ve li 390 moshitukulwa.
“Oshitukulwa natango osha dula oku landa eeambulansa dili mbali osho yo eetuwa mbali mouhaku,” Ngoloneya ta holola. Okwa ti epangelo natango ola dula yo okutunga nokuwapaleka oukilinika vavali moshitukulwa, Onanghulo nOmukulo.
Okwa wedapo yo kutya oipangelo ya kula ngaashi Okong nEngela oya wedwa omikala dipe. “Ashike nande ongaho oshipangelo shakOngo natango osha taalela omashongo shaashi kashi na oshitandelo. Omukifi womalaria nao owa anya kehonga, oyeendifo noipumbiwa yoshipangelo ya yooloka,’ ta holola.
Eepate
Oshitukulwa shaHangwena oshe li pyakidila neeproyeka da yooloka doku tunga eepate.
Ngoloneya okwa ti dimwe deli pyakidilwa nado ongaashi opate yOnhuno-Eenhana.
Ehongo
Hamutumwa okwa ti oshitukulwa oshi na ovanafikola va koya po 136 259 osho yo ovahongi va fika po 4 906. Okwa twikila kutya epangelo ola nenepeka omwaalu weefikola edi hadi yandje ehongo lo Secondary Certificate Advanced Subsidiary (AS) okudja po 11 fiyo opo 16. “Epangelo natango ola landa oipumbiwa meefikola da yooloka nokutungila dimwe domeefikola eengulu kongushu yeemiliona N$ N$2, 2,” ta ti. –[email protected]