05.08.2025. 07:00h

Ministarstvo vanjskih i evropskih poslova (MVEP) Hrvatske tvrdi da o visini potraživanja te države prema Crnoj Gori po osnovu sukcesije vojne imovine imaju “opsežnu dokumentaciju”, ali ne otkrivaju koja imovina je u pitanju.

Ministarstvo odbrane Crne Gore, s druge strane, tvrdi da nije bilo zvanične potvrde tvrdnji o bilo kakvom dugu Crne Gore. Prethodno su iz Zagreba saopštili da Crna Gora duguje Hrvatskoj više od dvije milijarde američkih dolara.

Posebna savjetnica hrvatskog šefa diplomatije Vanda Babić Galić, rekla je juče “Vijestima” da je Hrvatska uputila Crnoj Gori notu koju bi crnogorska Vlada trebalo “ozbiljno da shvati, a posebno ministar odbrane Dragan Krapović (Demokrate)”.

“Ako ne zna šta je bilo, trebalo bi da pita svoje prethodnike ili da pogleda u arhive, gdje će naći bilješke o tome kako su u proteklih 20-ak godina brojni visoki zvaničnici Ministarstva odbrane Crne Gore i Vojske Crne Gore bili vrlo detaljno brifovani o visini hrvatskih potraživanja po pitanju protivpravno otete sukcesione mase vojne imovine JNA (Jugoslovenska narodna armija) na koju pravo vlasništva polaže Hrvatska. O tome postoji opsežna dokumentacija u MVEP-u Hrvatske”, tvrdi Babić Galić.

Zagreb je prošle sedmice uputio protestnu notu Podgorici zbog odluke Ministarstva odbrane da izradi značke s likom školskog broda “Jadran”, navodeći da on, “prema stavu Hrvatske”, predstavlja dio vojne imovine koja pripada toj državi. Potom su najavili detaljnu analizu ukupne vojne sukcesije, tvrdeći da Crna Gora ima dug prema Hrvatskoj.

Babić Galić nije juče odgovorila na pitanja “Vijesti” kad će biti urađena najavljena analiza ukupne vojne sukcesije i na šta (na koju imovinu) se odnosi navodni dug Crne Gore.

Krapović je u nedjelju kazao “Vijestima” da do tada, u okviru regionalnih i međunarodnih mehanizama sukcesije, nije bilo zvanične validacije tvrdnji o bilo kakvom dugu Crne Gore “u iznosima koji se pominju u medijima”.

“Pitanja sukcesije, uključujući i ona u domenu vojne imovine, su kompleksna, višeslojna i zahtijevaju bilateralni i multilateralni dijalog. Ministarstvo odbrane Crne Gore spremno je da, u saradnji s nadležnim organima, doprinese svakom konstruktivnom razgovoru koji vodi ka trajnim i obostrano prihvatljivim rješenjima”, naveo je on.

Babić Galić je ocijenila juče da Krapović tom porukom “svjesno obmanjuje crnogorsku javnost ili je naprosto talac neke druge politike, koja Crnoj Gori ne donosi napredak”, dodajući da je najočigledniji primjer toga neučestvovanje (Vojske Crne Gore) na svečanoj paradi hrvatske vojske povodom obilježavanja 30 godina akcije “Oluja”.

“Puno je poteza koji potvrđuju ovo posljednje. Kako je i navedeno u noti, Hrvatska ima sve potrebne stručne analize i precizne proračune o svim stavkama otete vojne sukcesione mase, njenu finansijsku vrijednost, s kojima će u određenom trenutku upoznati kako crnogorsku tako i međunarodnu političku javnost”, najavila je ona.

Babić Galićfoto: Printscreen YouTube

Hrvatska, kako je dodala Babić Galić, uprkos svemu podržava “evropsku perspektivu Crne Gore koja će se ocjenjivati ispunjavanjem svih potrebnih uslova i kriterijuma”.

“Ne treba zaboraviti da su dobrosusjedski odnosi krovno načelo EU. Sada je na Crnoj Gori da pokaže spremnost na dijalog i bilateralno rješavanje ovog i drugih pitanja koja opterećuju naše međudržavne odnose”, poručila je ona.

Četiri kanadera

Iz Ministarstva odbrane nijesu odgovorili “Vijestima” da li znaju na koju imovinu se navodni dug Crne Gore prema Hrvatskoj odnosi.

Hrvatski “Večernji list” objavio je da su, osim broda “Jadran”, dio sukcesione mase vojne imovine i četiri kanadera koje je Crna Gora “uzela” 1991. godine.

“Treba podsjetiti kako je Crna Gora 1991. uzela Hrvatskoj četiri kanadera vrijedna 20 miliona dolara, te ih već iduće godine prodala Grcima po cijeni jednog novog kanadera. Sada, kada bukte veliki požari, Crna Gora redovno moli Hrvatsku za pomoć pri gašenju”, piše taj list.

Države koje su nastale raspadom Jugoslavije, potpisale su 29. juna 2001. godine u Beču Sporazum o sukcesiji kojim su utvrđeni “osnovni principi i obaveze država nasljednica (sukcesora) pri imovinsko-pravnoj diobi nasljeđa Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ)”, što podrazumijeva i imovinu JNA. Potpisale su ga tadašnja Savezna Republika Jugoslavija (Srbija i Crna Gora), Hrvatska, Sjeverna Makedonija, Slovenija i Bosna i Hercegovina.

U međunarodnom pravu sukcesija označava prenošenje prava i obaveza jedne države (prethodnice) na drugu državu (sukcesorke).

U Sporazumu piše da će pokretna materijalna državna imovina SFRJ, koja se nalazila na teritoriji te zemlje, preći na državu sukcesora na čijoj se teritoriji nalazila na dan kad je ova proglasila nezavisnost. Navodi se da će pokretna materijalna državna imovina SFRJ, koja je predstavljala dio vojne imovine, biti predmet posebnih aranžmana koji treba da se dogovore između zainteresovanih sukcesora. Međutim, teritorijalni princip važi za materijalnu pokretnu i nepokretnu imovinu bivše JNA, koja je korišćena u civilne svrhe.

Grahovac: Ne vjerujem da je računica dobra

General u penziji Blagoje Grahovac rekao je “Vijestima”, komentarišući navodni dug Crne Gore od više od dvije milijarde dolara, da je “u prljavoj politici koju su vodile i naša i hrvatska strana protekle četiri decenije – sve moguće”. Međutim, dodao je da ne vjeruje da je računica Hrvatske dobra.

“Nekad je bilo da su samo neka sredstva sa aerodroma Ćilipi (Dubrovnik) odvezena u Crnu Goru. Što se tiče borbenih sredstava, samo je brod ‘Jadran’ sporan…”, naveo je on.

Grahovac je kazao da ne očekuje da će se spor s Hrvatskom brzo riješiti.

“Na našu nesreću, još imamo produženo ratno stanje, ali drugim sredstvima. Pa i ovo se koristi za produženo ratno stanje. Bezobrazluk u politici je jedno od sredstava, i ja bezobrazluk u politici od svih strana očekujem, i neće se to brzo riješiti. Ipak, vrijeme je lijek za mnogo šta, pa će i ovo izliječiti”, poručio je Grahovac, odgovarajući na pitanje može li spor s Hrvatskom uskoro biti riješen s obzirom na to da je Crna Gora kandidat za ulazak u EU, a Hrvati su joj već blokirali zatvaranje jednog pregovaračkog poglavlja (31 – spoljna, bezbjednosna i odbrambena politika).

Grahovacfoto: Luka Zeković

Hrvatska nije krajem prošle godine dozvolila Crnoj Gori da zatvori Poglavlje 31, nakon što su se pogoršali odnosi između dviju država. Prethodno je Zagreb, u formi non-pejpera, ispostavio zahtjeve za rješavanje nekoliko pitanja koja smatra otvorenim i za koja tvrdi da narušavaju međusobne odnose. Odnosi su zaoštreni zbog niza pitanja (vlasništvo nad brodom ‘Jadran’, odšteta za bivše zatočenike u logoru u Morinju, ime bazena u Kotoru i sl.), a najviše nakon što je crnogorski parlament krajem juna 2024. usvojio Rezoluciju o genocidu u Jasenovcu i logorima Dahau i Mauthauzen.

Novo zaoštravanje desilo se nakon objave Ministarstva odbrana i Vojske Crne Gore da su izradili novu seriju znački, posebno dizajniranih za posadu školskog broda “Jadran”, “u znak poštovanja prema dugoj pomorskoj tradiciji i značaju koji ovaj brod ima za Crnu Goru”.

Ministarstvo ulaže u brod, Hrvati tvrde da je “otet”

Ministarstvo odbrane je u protekle dvije godine uložilo značajan novac u “Jadran”, koji je, između ostalog, dobio novu elektronsku navigacijsku opremu, a do kraja godine brod će, po svemu sudeći, dobiti i novi komplet od 12 jedara ukupne površine preko 930 kvadrata.

Hrvatska pretenduje da od Crne Gore preuzme “Jadran” nazivajući ga “otetim hrvatskim brodom” i pozivajući se na to da je u periodu od 1933. do 1991. taj jedrenjak imao bazu većinom u gradovima koji su na teritoriji današnje Hrvatske.

Međutim, “Jadran” kao dio zajedničke vojne imovine nekadašnje SFRJ nije se zatekao na teritoriji Hrvatske 1991, na dan kad je ona proglasila, odnosno u praksi sprovela odluku o svojoj državnoj nezavisnosti, već je tada bio u Crnoj Gori – na redovnom, tzv. velikom remontu u nekadašnjem vojnom brodogradilištu Arsenal u Tivtu.

Zbog toga brod, prema Sporazumu o pitanjima sukcesije, pripada Crnoj Gori.

Grahovac: Sve države bivše SFRJ treba da imaju pravo na “Jadran”

Blagoje Grahovac kaže da bi, ako bi se gledala “geneza ‘Jadrana’”, najviše prava na taj brod, bar što se tiče ulaganja, imala Srbija, “jer je Kraljevina Jugoslavija dala najviše novca…”.

“Predlažem decenijama jedan drugi model po kom će se ovo pitanje riješiti – da sve države bivše SFRJ imaju pravo na ‘Jadran’, makar moralno. A da bi se desio mir među državama, bar što se tiče broda ‘Jadran’, predlažem više jarbola na brodu, ko god hoće da ga iznajmi, za određene zadatke, obuke kadeta, može da ga iznajmi i da na gornjem jarbolu bude zastava te države, a sve druge na nižem nivou”, naveo je Grahovac.

Vijesti